Benefisiáriu 76 Asina Akordu Fundu Transferénsia Publika ho SeKoop

Dili, 09 Abril 2025 (Média Democracia) – Sekretária Estadu Kooperativas (SECoop-sigla portuges), estabelese asina akordu ho Movimentu Kooperativas, Asosiasaun no Fundasaun sira hamutuk 76 ne’ebé sei benefisia ba orsamentu Transferénsia Públika.

Sekretáriu Estadu Kooperativa Arsénio Perreira da Silva hateten, bainhira orsamentu Jerál Estadu 2025 aprova, depois iha dekretilu ezekusaun SeKoop anúnsia kedas prosesu ba benefisiáriu sira atu submete proposta ba SeKoop.

“Antes ida ne’e ami kria nia mata-dalan no forma ninia komisaun, ne’ebé ami hanaran komisaun fundus tranferénsia públiku para depois atu simu sira-nia proposal, depois halo verifikasaun iha Munisipiu sira tuir diresaun sira ne’ebé sira fó.” Dehan Sekretáriu Estadu Arsénio ba jornalista sira hafoin asina Mou iha esdifísiu SeKoop Tersa ne’e.

Aleinde ne’e ekipa sira ba halo verifikasaun hotu, sei halo avaliasaun fali ba proposta hirak ne’ebé iha, depois ekipa rekomenda mai iha SeKoop maka ohin loron selebra akordu entre Sekoop ho benefisiáriu sira.

Fundu ba benefisiáriu ne’e nia montante la hanesan, depende ba proposta ne’ebé submente ba iha SeKoop maibé la apoiu tomak husi totál ne’ebé hato’o.

“Ema propoin mill dolar ka 10 mil dollar, ami la apoia tomak tanba ho intensaun ida mós halo redusaun para depois sira mós kontribui buat balun para sira sente pertense ba dezenvolvimentu iha seitór kooperativa.” Nia afirma

Sempre iha redusaun, mesmu balun halo redusaun 50% ka 60% ida ne’e mós haree ba iha lójika  proposál orsamentu ne’e rasik, barak liu ne’e kuaze 400 mil ka 300 mil, montante ki’ik liu 2 mil itál, depende ba mós iha benefisiáriu husi membru benefisiáriu sira hotu husi organizasaun, grupu ka kooperativa ne’ebé sira submete.

Governante ne’e informa katak, bainhira haree ba iha saldo ka nia balansu sei iha, posibilidade sei iha segundu etapa hodi anúnsiu, nune’e grupu kooperativa ne’ebé seidauk hetan oportunidade bele submete, entaun ekipa sei halo anúnsiu fali, depois halo fali verifikasaun, depende mós ba proponente ka benefisiáriu sira submete sira-nia proposta.

Nia relata katak iha benefisiáriu hamutuk 76 mak asina nota entendimentu ho SeKoop, antes ne’e iha proposta 156 mak submete maibé la signifika proposta hirak ne’e pasa hotu tanba sei avalia tuir kritéria no rekizitu mata-dalan SeKoop nian.

“Tuir lei funsaun publika, ami la’o tuir ida ne’e, tanba ne’e ohin ami konvida Adjuntu komisáriu CAC no ohin mós fó rekomendasaun, iha futuru ha’u hanoin PDHJ mós bele mai tan, no instituisaun relevante sira, nune’e hakarak nakloke ba publiku no transparante.” Nia relata

Komisáriu Adjuntu Servisu no Apoiu Kooperasaun Miguel Acácio Faria liuhusi nia diskursu hateten, oinsá Komisaun Anti-Korrupsaun nia prezensa bele sai solusaun hodi asegura transparensia no responsabilidade ba ezekusaun fundus publika refere.

“Iha kontestu Sekretariu Estadu Kooperativa nian, CAC nia papél fundamental iha area tolu, hanesan Edukasaun no Prevensaun, CAC pronto atu apoiu SeKoop atu bele hala’o workshop ba kooperativa sira hodi hatudu oinsá prátika hanesan favoritizmu ka falsifikasaun dokumentu bele prejudika povu.” Dehan Komisáriu CAC

Supervizaun CAC sei monitoriza prosesu alokasaun fundu, hodi asegura katak subsidiu no subvensaun publica la’ós fó ba ema ne’ebé iha ligasaun pesoál ho ofisial, maibé ba sira neʼebé merese duni tuir kritériu no justu.

Bainhira iha indísiu korrupsaun, CAC sei investiga ho profundidade no lori autor sira ba tribunal, hodi hatudu katak lei aplika ba ema hotu ho igualdade, CAC nia prezensa la’ós atu investiga no kriminaliza, maibé atu ajuda hodi utiliza fundus ho di’ak.

Memorandu Entendimentu ne’e hanesan kontratu neʼebé sei regula jestaun ba fundu no reduz oportunidade ka risku sira ba korrupsaun.

“Iha okaziaun ne’e, ha’u hakarak husu ba Benefisiáriu sira tenke hatudu ho klaridade saida mak sira atu halo ho fundu, Ezemplu hanesan sosa tractor, hahu plantasaun, ka organiza formasaun ruma. Hodi evita fundu la lakon ba atividade sira ne’ebé la klaru ka atividade “mate klamar.” Nia salienta

Husu ba Benefisiáriu sira tenke aprezenta relatóriu trimestral ho evidensia sira hanesan foto ka resibu ba Sekretariu Estadu Kooperativa, hodi hatudu katak osan uza ho responsabilidade, transparente, akuntabilidade no tuir planu.

Entretantu iha biban ne’e Benefisiáriu husi Federasaun Multikooperativa viqueque, Prezidente Federasaun Mariano Gomes hateten, foin primeira vés asina Nota Entendimentu ne’ebé iha diferensa tanba prezensa husi CAC, atu ba oin benefisiáriu sira tenke la’o tuir matadalan ne’ebé iha, nune’e ezekusaun orsamemtu ne’e tenke la’o tuir grupu ida-idak nia presiza, bainhira oportunidade hetan orsamentu husi estadu tenke iha responsabilidade atu halo tuir kna’ar ne’ebé iha no tuir grupu nia presiza rasik.

Enkuantu iha federaaaun ne’e iha grupu kooperativa haat (4) mak envolve iha laran, hanesan Grupu Kooperativa uniaun kréditu nomos grupu produsaun sira hanesan prodús Mina Nú Virjen no seluk tan, enkuantu orsamentu ne’ebé federasaun ne’e hatan hamutuk rihun 7 (7 Mil)

Reportajen : Estefania

Foto : Estefania

Editor : Jp.Costa

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *